Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Jupiter

  • Malo muzike
  • Za radoznale

Četvrti stav svite „Planete“ Gustava Holsta nosi naziv „Jupiter, planeta radosti“ (Jupiter, the Bringer of Jollity).

U astrologiji, Jupiter se smatra dobrom planetom – astrolozi je čak nazivaju i ‘velika sreća’. On je zaštita u svakom smislu reči, na svim poljima.

Osobe koje su rođene pod uticajem Jupitera karakteriše dobroćudnost, iskrenost, duhovitost, poverenje, dostojanstvo i poštenje. One su obično visoko obrazovne, vole da stiču, ali i da daju. Sklone su sportu, putovanjima i bavljenju filozofijom.

U zapadnoj astrologiji, planeta Jupiter ima najveći uticaj na osobe rođene u znaku Strelca.

15. јануара 2011.

Post navigation

Saturn → ← Merkur

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Bergamska svita

Rad na ovom delu Debisi je započeo 1890. godine, ali je dosta toga izmenio do njegovog objavljivanja 1905. godine, najverovatnije na zahtev svog izdavača. Iako se ne zna sa sigurnošću šta je napisano 1890. godine, a šta je nastalo kasnije, zna se da je Debisi promenio nazive za bar dva stava...

Virtuozi

Jedan od najpoznatijih virtuoznih komada je svakako „Čardaš“, koji je napisao italijanski kompozitor Vitorio Monti, 1904. godine. Čardaš je, zapravo, tradicionalna mađarska igra, koja je karakteristična po smenjivanju sporih i […]

Crtaći uživo

Za nedeljno opuštanje - muzika iz crtaća :)

Kako osvojiti devojku?

Početkom septembra 1827. godine u francuskom narodnom pozorištu u Parizu gostovali su članovi engleske pozorišne trupe. Na repertoaru je bio Šekspirov Hamlet, a odluka da pogleda ovu predstavu bila je presudna za mladog Hektora Berlioza...

Figarova ženidba

Na premijeri u Beču, 01. maja 1786. godine, na zahtev publike, izvođači su ponovili čak 5 arija, a pri drugom izvođenju, 08. maja, ponovljeno je čak sedam arija! Car Jozef II morao je da donese zakon o broju ponavljanja arija u operi, jer se zbog ponavljanja arija dešavalo da opera traje i duplo duže nego što bi inače trebalo da traje...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Jozef на Seviljski berberin
  • Mina Božanić на Harmonija u muzici XX veka
  • Lea на Nesrećna pijanka
  • Milica Petrović на Muzička kultura starih istočnih civilizacija
  • Lea на Ko je najbolji?

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder