Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Kako se zoveš?

  • Za radoznale

Da ste imali prilike da ovo pitanje postavite čuvenom kompozitoru Mocartu, odgovor ne bi bio uvek isti. Nime, Mocart je rođen u Salzburgu kao Joannes Chrysostomus Wolfgangus Theophilus Mozart. Crkveno ime Joannes Chrysostomus dobio je prema Svetom Jovanu Zlatoustom ( Saint John Chrysostom), jer je rođen 27. januara (tog dana obeležava se prenos moštiju Sv. Jovana Zlatoustog iz jermenskog sela Komana u Carigrad). Ovo ime nije koristio pri predstavljanju.

Ime Teofilus je grčkog porekla i znači Bogoljub (slobodan prevod). Kada je Mocartov otac Leopold obavestio javnost o rođenju svog sina, ime Teofilus zamenio je imenom Gottlieb (nemačka verzija imena). Mocart ga je kasnije zamenio latinskom verzijom – Amadeus.

Zanimljivo je i da je Mocart svoje ime menjao i u odnosu na to u kojoj zemlji se nalazi. Dok je sa ocem putovao po Italiji, poželeo je da mu ime zvuči italijanski, pa je oko 1770. godine sebe prozvao Volfgango Amadeo (Wolfgango Amadeo). Međutim, kada je sedam godina kasnije boravio u Parizu, promenio je svoje ime u Volfgang Amade (Wolfgang Amadè), kako bi imalo više sličnosti sa francuskim jezikom.

Pošto je uvek bio spreman za šalu, Mocart se u svojim pismima ponekad potpisivao kao Wolfgangus Amadeus Mozartus, a ponekad je pisao svoje ime naopako – Mozart Wolfgang ili čak natraške – Trazom.

18. септембра 2009.

Post navigation

I glas i stas → ← Po drugi put među blogerima – BlogOpen 09

8 komentara na “Kako se zoveš?”

  1. numerologija каже:
    17. јануара 2012. у 16:21

    U Srbiji bi ga zvali, kao i svuda Mozzart majstor svog zanata.

    Одговори
  2. Marija каже:
    19. септембра 2009. у 17:51

    SadClown: i oni slave Sv. Jovana Zlatoustog 13. novembra, a 27. januara se obeležava prenošenje njegovih moštiju – ne čitaš ono u zagradi, c c c 😉

    Pedya: da, baš taj 🙂 zaboravio si da spomeneš i da je komponovao najpoznatiju melodiju za Nokiu 😉 Eno i Vukajlija ga spominje 😉

    Eniac, u pravu si. Njemu je život bio sve samo ne dosadan. Šteta samo što nije duže živeo – nepunih 35 godina 🙁

    Aleksandre, to baš i pokušavam da napravim ovde na blogu – da objavljujem anegdote i informacije koje su većini ljudi nepoznate. Drago mi je ako i uspevam u tome 🙂

    Dudo, čini mi se da su (dobri) umetnici zaista obično negde na granici ludila 🙄

    Reminder, verovatno samo Mozzart (sa 2 z, kao i kladionice 😉 )

    Одговори
  3. Reminder каже:
    19. септембра 2009. у 10:38

    Kako li bi se zvao u Srbiji danas ? Ne bi valjda Rambo Amadeus ili Amadeus Band ? :mrgreen:

    Одговори
  4. Dudaelixir каже:
    19. септембра 2009. у 00:24

    O, bože, kako je bio šašav! Secam se i filma o Amadeusu! I u njemu je predstavljen kao malo „fiju, fiju“. Verovatno se i graničio sa genijalnošću, čim je stvorio takvu muziku! Tanka je linija izmedju genija i ludaka, čini mi se! 🙂

    Одговори
  5. Aleksandar Gvozden каже:
    18. септембра 2009. у 18:23

    Odlično je ovo, to nisam znao iako sam proucavao bečke klasičare (doduše, akcenam mi je bio na Betovenu).
    Hvala

    Одговори
  6. Eniac каже:
    18. септембра 2009. у 17:00

    Hehe, najlakse je biti dosadan, zivot je onakav kakvim ga cinis a njemu je ocito bilo vrlo zanimljivo 🙂

    Одговори
  7. Pedya каже:
    18. септембра 2009. у 16:48

    Jel to onaj Zartmo što je otvorio one silne kladionice i što pravi sjajne čokoladne kugle i likere? Čovek je čudo, šta sve zna da radi… 😉 A, da, snimio je i jedan film…

    Одговори
  8. SadClown каже:
    18. септембра 2009. у 16:31

    Gle čuda, i ja sam rođen na Svetog Jovana Zlatoustog 😀
    Samo što ga mi slavimo u novembru 🙂

    Одговори

Оставите одговор на Aleksandar Gvozden Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Muzička žrtva

...Izgleda da je Filip II želeo još malo da testira Bahovo umeće, pa mu je postavio još jedan izazov: da na istu temu improvizuje fugu koja bi imala 6 glasova!

Jupiter

Četvrti stav Holstove svite "Planete" nosi naziv "Jupiter, planeta radosti". U astrologiji, Jupiter se smatra dobrom planetom...

Planete

Gustav Holst je svoju svitu "Planete" zamislio više kao predstavljanje planeta u astrološkom nego u astronomskom (ili mitološkom) smislu...

Protestovao zbog vetra

Bah se nije baš naročito slagao sa vlastima u Lajpcigu. Stalno mu je nešto smetalo, tako da im se često žalio preko pisama...

Praznik muzike

Davne 1976. godine američki muzičar Džoel Koen došao je na ideju da bi se, u čast muzike, mogla napraviti svečanost koja bi trajala celu noć.

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Jozef на Seviljski berberin
  • Mina Božanić на Harmonija u muzici XX veka
  • Lea на Nesrećna pijanka
  • Milica Petrović на Muzička kultura starih istočnih civilizacija
  • Lea на Ko je najbolji?

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder