Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Bergamska svita

  • Malo muzike

Bergamska svita (Suite bergamasque) je verovatno jedna od najpoznatijih klavirskih svita Kloda Debisija. Sastoji se iz četiri stava:

1. Prelid (Prélude)
2. Menuet (Menuet)
3. Mesečina (Clair de lune)
4. Paspje (Passepied)

Rad na ovom delu Debisi je započeo 1890. godine, ali je dosta toga izmenio do njegovog objavljivanja 1905. godine, najverovatnije na zahtev svog izdavača. Iako se ne zna sa sigurnošću šta je napisano 1890. godine, a šta je nastalo kasnije, zna se da je Debisi promenio nazive za bar dva stava: Paspje se ranije zvao Pavana, a Mesečina je imala naziv Sentimentalna promenada (prema jednoj od Verlenovih poema).

Prelid počinje i završava se grandiozno i pun je dinamičkih kontrasta.

Menuet počinje razigranom temom, kojoj se suprotstavlja malo dramatičniji srednji deo kompozicije.

Mesečina je najpoznatiji stav ove svite. Svira se uglavnom pianissimo (vrlo tiho). Verovatno ste je već čuli u raznim filmovima, serijama ili reklamama.

Poslednji stav svite, Paspje, je živahan, ali se završava tiho.

Koji Vam se stav najviše dopada?  🙂

11. децембра 2008.

Post navigation

Alterovani akordi → ← Rođen u zvoniku

5 komentara na “Bergamska svita”

  1. marija каже:
    13. децембра 2008. у 17:32

    @marinowski
    eto, ispašće još i da podstičem kupovinu telefona 😉
    Šalim se, naravno…
    Ova mala se zaista dobro snalazi i sa triolama i sa osminama 😉 Hvala za link
    Stiže još novih pesmica 🙂

    Одговори
  2. marinowski каже:
    13. децембра 2008. у 08:05

    Još jedan odličan predlog!

    Jes’ da me treći stav bacio u razmišljanje da li mi treba novi telefon, ili da sa postpejda pređem u post-postpejd (ako se ne varam Clair de lune je korišten u Telekomovoj reklami?), ali ipak glasam za četvrti stav, taj mi se najviše dopao. Fina netrivijalna harmonija, živahno … valjda se tako sada osećam, ne mislim na netrivijalno, nego na živahno.

    Pomenuo bih tu i popularne Debisijeve „Dve arabeske“ (Deux Arabesques). Izvode se zajedno, makar su napisane sa 3 godine razmaka (1888. i 1891). Interesantno, ali sa ovim delom sam se upoznao preko nota. Ranije sam imao opsesiju kupovanja nota po antikvarijumima. Nađem ove note, počnem da ih gledam, i kažem sebi: ovo mora da je teško, u desnoj ruci triole, u levoj ruci obične osmine, sigurno dobro zvuči. Nisam se prevario. Naravno da sam kupio note. Da li sam ih ikada odsvirao? Naravno da ne. No, neki nemaju problema sa triolama i osminama, iako imaju samo 9 godina:

    http://www.youtube.com/watch?v=sU9LWdqkmKA

    I meni si ulepšala dan sa ovim klipovima. Hoćemo još : )

    Одговори
  3. Deda каже:
    12. децембра 2008. у 23:37

    …unapred se radujem !!!

    Одговори
  4. marija каже:
    12. децембра 2008. у 19:47

    Drago mi je da se i tebi dopada 🙂
    Debisi je jedan od mojih omiljenih kompozitora, tako da će biti ovde još njegovih dela 😉

    Одговори
  5. Deda каже:
    12. децембра 2008. у 15:45

    Ulepsala si mi popodne ovim klipom…
    Bas prija !

    Одговори

Оставите одговор на Deda Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Posvećeno prijatelju

Svoju Četvrtu simfoniju Čajkovski je posvetio Nadeždi fon Mek, koja je bila njegov veliki prijatelj i ljubitelj njegove muzike...

Peta simfonija

Koncert je počeo, a već na početku II stava, počele su da padaju bombe na Lenjingrad. No, ovo nije omelo članove orkestra - nastavili su da sviraju do samog kraja simfonije...

Sičilijana

Godine 1898. Gabriel Fore napisao je muziku za izvođenje komada "Pele i Melisanda" o zabranjenoj, nesrećnoj ljubavi između dvoje glavnih likova.

Romantik klasičar

Johanes Brams rođen je u porodici muzičara. Još od malih nogu krenuo je da uči kod svog oca violinu, violončelo i hornu. Međutim, opredeljuje se za klavir i postaje pravi virtuoz već sa 14 godina...

Sati – Gymnopédie

Krajem 1896. godine Satijeva popularnost počela je da opada, a samim tim i njegova finansijska situacija se pogoršala. Kako bi pomogao prijatelju i privukao ponovo pažnju na njegova dela, Debisi, čija popularnost je tada rasla, je napravio i orkestarsku obradu Satijevih kompozicija...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Jozef на Seviljski berberin
  • Mina Božanić на Harmonija u muzici XX veka
  • Lea на Nesrećna pijanka
  • Milica Petrović на Muzička kultura starih istočnih civilizacija
  • Lea на Ko je najbolji?

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder