Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Porodično stablo

  • Putovanje kroz vreme

Johan van Betoven (Johann van Beethoven), otac i prvi učitelj čuvenog kompozitora, rođen je na današnji dan – 14. novembra, u Bonu. Bio je sin Ludviga van Betovena i Marie-Jozef Pol. Poznati kompozitor je, dakle, svoje ime dobio po dedi.

Johan je bio muzičar – pevao je kao tenor u dvorskoj kapeli u Bonu. U 21-oj godini oženio je udovicu Mariju Magdalenu Keverič. Njegov otac se veoma protivio ovom braku, jer je Marija već imala jedan brak iza sebe i pripadala je nižem društvenom staležu.

Johan van Betoven i Marija Magdalena Keverič

Johan i Marija svog prvog sina krstili su u aprilu 1769. godine. Nažalost, dečak je živeo samo šest dana. Njihov drugi sin bio je Ludvig, poznati kompozitor. Imali su još petoro dece, ali je samo dvoje od njih preživelo – Kaspar Karl i Nikolaus Johan.

Johan je dobro zarađivao podučavajući pevanju i sviranju klavira decu plemića i lokalnih velikana. Imao je, takođe, i posao na dvoru, zahvaljujući svom prelepom glasu. Međutim, kao i njegova majka pre njega, počeo je sve češće da pije. Posle smrti Marije Magdalene (1787. godine), ovo je toliko uzelo maha da je jednom prilikom Ludvig morao da interveniše, kako njegov otac ne bi završio u zatvoru. Vremenom, Johan je izgubio svoj posao, tako da je Ludvig već u 19-oj godini morao da preuzme na sebe brigu o izdržavanju porodice.

Preci i potomci Ludviga van Betovena:

* Jan van Betoven (Jan van Beethoven, 1470 – ?) – nije poznato gde se tačno rodio, ali se predpostavlja da je to bilo negde u oblasti današnjih belgijskih provincija Flamanski Brabant i Antverpen, jer je većina njegovih potomaka živela u ovim oblastima, dok se nisu preselili u Bon. Nije poznato ko mu je bila žena, ali se zna da je imao bar jedno dete.

* Mark van Betoven (Marck van Beethoven, 1505 – ?)

* Ert van Betoven (Aert van Beethoven, 1535 – 1608/9)

* Henrik van Betoven (Hendrick van Beethoven, 1572 – 1652)

* Markus van Betoven (Markus van Beethoven, 1601 – 1672)

* Kornelius van Betoven (Cornelius van Beethoven, 1641 – 1716)

* Mikiel van Betoven (Michiel van Beethoven, 1684 – 1749) – bio je poslednji iz porodice van Betoven, koji je bio oženjen ženom flamanskog porekla.

* Ludvig van Betoven (Ludwig van Beethoven, 1712 – 1773), deda poznatog kompozitora, bio je prvi u porodici van Betoven, koji se profesionalno bavio muzikom. Preselio se u Bon otprilike neposredno pre ili posle rođenja svog sina i bio je prvi van Betoven koji je oženio Nemicu.

* Johan van Betoven (Johann van Beethoven, 1740 – 1792)

Ludvig van Betoven (1770 – 1827) nikada se nije ženio i predpostavlja se da nije imao dece, tako da danas ne postoji ni jedan njegov direktni potomak. Njegov brat, Karl van Betoven, imao je dece, međutim, danas ne postoji više ni jedan njegov živi potomak koji nosi njegovo ime. Poslednji potomak van Betovena umro je 1917. godine.

(slika preuzeta odavde)

14. новембра 2008.

Post navigation

Polovecke igre → ← Izvinjava se…

2 komentara na “Porodično stablo”

  1. marija каже:
    28. новембра 2008. у 15:48

    Hvala Nado! 😀

    Одговори
  2. nada каже:
    27. новембра 2008. у 23:02

    prekrasne stranice sačinila sam link na svojim stranicama ( vuton muze pa muzika) hvala

    Одговори

Оставите одговор на nada Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Fatalna opera

Svoju prvu simfoniju napisao je sa samo 16 godina, kao školski zadatak na Konzervatorijumu. Izgleda da je i sam Bize zaboravio na nju, tako da je ova simfonija otkrivena tek 1935. godine i momentalno je proglašena remek-delom...

Začetnik „Ars nove“

Francuski kompozitor Filip de Vitri bio je priznat, inovativan i uticajan kompozitor, kao i  muzički teoretičar i pesnik. U muzičkoj istoriji najpoznatiji je po svojoj teorijskoj studiji o muzici, koju je nazvao "Ars nova"...

I glas i stas

Još kao mali pokazivao je veliku ljubav i interesovanje prema muzici. Već sa 6 godina počeo je da uči da svira klavir, a ubrzo zatim i flautu, saksofon, trubu, trombon, harfu, gitaru i bubnjeve. Takođe je voleo i da peva...

Muzički ABC

Godine 1881., u popularniom francuskom časopisu "La Vie Parisienne", objavljeno je par vedrih "uputstava" o ponašanju na koncertu klasične muzike,..

Orfej Amsterdama

Kao pedagog, Svelink je bio vrlo zahtevan. Njegovi učenici bili su među najboljima u Evropi i postavili su standard prema kome su se ravnali svi ostali orguljaši i kompozitori...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Jozef на Seviljski berberin
  • Mina Božanić на Harmonija u muzici XX veka
  • Lea на Nesrećna pijanka
  • Milica Petrović на Muzička kultura starih istočnih civilizacija
  • Lea на Ko je najbolji?

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder