Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Nesuđeni golman

  • Malo muzike
  • Putovanje kroz vreme

Italijanski operski pevač, Lučano Pavaroti (Luciano Pavarotti), rođen je na današnji dan – 12. oktobra 1935. godine. Jedan je od najpoznatijih i najomiljenijih tenora 20-tog veka. Bio je jedan od „Tri tenora“, a popularnost je stekao i zahvaljujući brojnim televizijskim koncertima i javnim nastupima. Poznat je i po svom humanitarnom radu.

Muziku je zavoleo verovatno zahvaljujući ocu, koji se amaterski bavio operskim pevanjem. Međutim, kada je trebalo da odluči čime će se baviti u životu, 19-togodišnji Lučano se ozbiljno dvoumio između muzike i fudbala (bio je odličan golman)! Srećom, ipak se opredelio za muziku i narednih sedam godina posvetio je školovanju glasa. Tada je saznao i da ima apsolutan sluh.

Pavaroti je nastupao u operskim kućama širom Italije, kao i u Amsterdamu, Beču, Londonu, Ankari, Budimpešti i Barseloni. Pevao je i u Beogradu – 21. maja 2005. godine.  Na poziv poznate operske pevačice Džoan Saterlend (sopran) 1965. godine odlazi na turneju po Australiji, a ubrzo zatim debituje i u Majamiju, takođe uz preporuku Saterlendove.

Ogroman uspeh Pavaroti je doživeo u Njujorškom Metropolitenu 17. februara 1972. godine, kada je, nastupajući u operi „Kći puka“, devet puta čisto i bez muke otpevao visoko C! Ovacije publike bile su tolike da se on, po završetku opere, 17 puta vraćao na scenu!

Njegovoj popularnosti doprineo je i nastup na Svetskom prvenstvu u fudbalu 1990. godine, kada je pevao ariju „Nessun dorma“ iz Pučinijeve opere „Turandot“ .

U toku prvenstva, Pavaroti formira i pevački trio pod nazivom „Tri tenora“. U ovom triju  osim njega pevaju i Plasido Domingo i Hoze Kareras.

Interesantno je da je Pavaroti bio prvi (a do danas i jedini) operski pevač koji je nastupao u američkom šou-programu „Saturday night live“, gde je pevao sa pop pevačicom Vanesom Vilijams. Pojavljuje se takođe i u pesmi „Miss Sarajevo“ grupe U2.

Svoju oproštajnu turneju Pavaroti je započeo 2004. godine (u 69-oj godini). Bilo je planirano 40 koncerata u gradovima širom sveta. Međutim, jula 2006. godine, operisao  je rak pankreasa, tako da je turneja bila prekinuta. Početkom septembra 2007. godine, zdravstveno stanje mu se jako pogoršalo. Pavaroti je umro 6. septembra 2007. godine, u 71-oj godini života.

12. октобра 2008.

Post navigation

Vožnja na jednom točku → ← Neutoljiva glad

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Aleluja!

Osim što je bio virtuoz na orguljama, Hendl je bio i vrlo plodan kompozitor. Napisao je čak 42 opere, 29 oratorijuma, više od 120 kantata, trija, dueta, veliki broj končerta grosa, arija, kamernih dela, kao i 16 koncerata za orgulje...

Poznati Adagio

Moja preporuka za danas je čuvena kompozicija Adagio, venecijanskog kompozitora Tomasa Albinonija. Interesantno je da ovu kompoziciju i nije ZAPRAVO napisao Albinoni...

I glas i stas

Još kao mali pokazivao je veliku ljubav i interesovanje prema muzici. Već sa 6 godina počeo je da uči da svira klavir, a ubrzo zatim i flautu, saksofon, trubu, trombon, harfu, gitaru i bubnjeve. Takođe je voleo i da peva...

Omiljeni profesor

Još kao dečak, sam je ovladao sviranjem na tamburi, gitari, harmonici i klaviru. Međutim, i pored očiglednog talenta, njegovi roditelji bili su protiv njegovog muzičkog obrazovanja, jer se u to vreme profesija muzičara nije smatrala uglednom...

Brazilijera

Ovo je, zapravo, treći stav svite "Skaramuš" (Scaramouche), koja je u originalu napisana za alt saksofon i orkestar 1937. godine. Dve godine kasnije prerađena je i za klarinet i orkestar, a 1941. godine pojavila se i verzija za dva klavira...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Jozef на Seviljski berberin
  • Mina Božanić на Harmonija u muzici XX veka
  • Lea на Nesrećna pijanka
  • Milica Petrović на Muzička kultura starih istočnih civilizacija
  • Lea на Ko je najbolji?

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder