Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Začetnik „Ars nove“

  • Putovanje kroz vreme

Francuski kompozitor Filip de Vitri (Philippe de Vitry) bio je priznat, inovativan i uticajan kompozitor, kao i  muzički teoretičar i pesnik. U muzičkoj istoriji najpoznatiji je po svojoj teorijskoj studiji o muzici, koju je nazvao „Ars nova“. Po ovom delu je i muzika cele jedne epohe dobila naziv. U svom traktatu Vitri govori o raznim novinama u muzičkoj teoriji i praksi. Zalaže se za uvođenje notnih vrednosti koje su manje od semibrevisa, uvodi hromatiku u muziku, a otvoreno se protivi paralelnim kvintama i oktavama.

Vitri je pisao uglavnom motete, i to najčešće tzv. izoritmičke motete. Francuski motet XIII veka sastojao se uglavnom iz 3 glasa. U donjem glasu (tenoru) nalazio se cantus firmus, koji je obično bio uzet iz gregorijanskog korala, dok su iznad njega bile još dve melodije, sa raznim ritmovima i tekstovima. Izoritmički motet takođe ima 3 glasa, ali se kod njega cantus firmus sastoji iz nekoliko odseka koji su ritmički međusobno isti, ali se razlikuju po melodijskom sadržaju. Taj ritmički obrazac se obično naziva talea.

Filip de Vitri umro je u Parizu, na današnji dan – 9. juna 1361. godine.

(slika preuzeta odavde)

9. јуна 2008.

Post navigation

Dijatonska modulacija → ← Albinonijev „Adagio“ ?

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Pronalazač

Pre njegovog izuma, flauta se pravila od drveta, a otvori na njoj bili su veoma mali (kako bi se mogli lakše pokriti prstima). Bem je pravio flaute od metala, uglavnom od srebra, mada je eksperimentisao i sa zlatom...

I glas i stas

Još kao mali pokazivao je veliku ljubav i interesovanje prema muzici. Već sa 6 godina počeo je da uči da svira klavir, a ubrzo zatim i flautu, saksofon, trubu, trombon, harfu, gitaru i bubnjeve. Takođe je voleo i da peva...

Nesrećna „Aida“

Sa samo 26 godina, postao je profesor savremene i elektronske muzike na Konzervatorijumu u Veneciji. Njegovo najpoznatije delo je opera "Lou Salomé", koja je premijerno izvedena u Minhenu...

Čuveni izdavač

Diabeli je 1819. godine odlučio da pokuša da objavi jednu neobičnu zbirku varijacija. Napisao je kratak valcer i poslao ga svim važnijim austro-ugarskim kompozitorima tog vremena, kako bi svako od njih napisao po jednu varijaciju...

Nesrećni zavodnik

Ruski kompozitor Petar Iljič Čajkovski (Pjotr Iljič Čajkovski) rođen je na današnji dan, o7. maja 1840. godine. Iako je živeo u istom periodu kad i kompozitori „Ruske petorke“, nije bio […]

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Jozef на Seviljski berberin
  • Mina Božanić на Harmonija u muzici XX veka
  • Lea на Nesrećna pijanka
  • Milica Petrović на Muzička kultura starih istočnih civilizacija
  • Lea на Ko je najbolji?

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder