Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Začetnik „Ars nove“

  • Putovanje kroz vreme

Francuski kompozitor Filip de Vitri (Philippe de Vitry) bio je priznat, inovativan i uticajan kompozitor, kao i  muzički teoretičar i pesnik. U muzičkoj istoriji najpoznatiji je po svojoj teorijskoj studiji o muzici, koju je nazvao „Ars nova“. Po ovom delu je i muzika cele jedne epohe dobila naziv. U svom traktatu Vitri govori o raznim novinama u muzičkoj teoriji i praksi. Zalaže se za uvođenje notnih vrednosti koje su manje od semibrevisa, uvodi hromatiku u muziku, a otvoreno se protivi paralelnim kvintama i oktavama.

Vitri je pisao uglavnom motete, i to najčešće tzv. izoritmičke motete. Francuski motet XIII veka sastojao se uglavnom iz 3 glasa. U donjem glasu (tenoru) nalazio se cantus firmus, koji je obično bio uzet iz gregorijanskog korala, dok su iznad njega bile još dve melodije, sa raznim ritmovima i tekstovima. Izoritmički motet takođe ima 3 glasa, ali se kod njega cantus firmus sastoji iz nekoliko odseka koji su ritmički međusobno isti, ali se razlikuju po melodijskom sadržaju. Taj ritmički obrazac se obično naziva talea.

Filip de Vitri umro je u Parizu, na današnji dan – 9. juna 1361. godine.

(slika preuzeta odavde)

9. јуна 2008.

Post navigation

Dijatonska modulacija → ← Albinonijev „Adagio“ ?

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Ljubimac orkestra

Od 1911. godine nastupa kao dirigent sa baletskom trupom Sergeja Djagiljeva. Sa njima premijerno izvodi tri baleta, a veliki uspeh ovih premijera ukazao je na put kojim će njegova karijera dalje ići...

Drugačiji od ostalih

Godine 1951. Hačaturjan postaje profesor na "Gnjesin akademiji" i na Moskovskom pedagoškom institutu. Smatra se jednim od trojice "titana" u Sovjetskoj muzici, zajedno sa Prokofjevim i Šostakovičem...

6 brakova!

Prvo muzičko obrazovanje Ežen je dobio od oca, koji je bio učitelj igranja i kompozitor igračkih komada. Kasnije je išao na časove klavira kod Ernesta Pauera u Londonu, Hansa Rihtera u Beču i Franca Lista u Vajmaru...

Dobri tata

Hajdn je komponovao s neverovantom lakoćom, o čemu svedoči i njegov izuzetno bogat opus. Napisao je 150 simfonija, 15 misa, 18 opera, 39 klavirskih sonata, 47 trija, 170 gudačkih trija i 83 gudačka kvarteta...

Barselona

Svetsku slavu započela je svojom ulogom u Donicetijevoj operi "Lukrecija Bordžija" u Karnegi Holu. Upala je u poslednjem trenutku, kao zamena za Merilin Horn, tako da je svoju ulogu morala da nauči za manje od mesec dana!

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Jozef на Seviljski berberin
  • Mina Božanić на Harmonija u muzici XX veka
  • Lea на Nesrećna pijanka
  • Milica Petrović на Muzička kultura starih istočnih civilizacija
  • Lea на Ko je najbolji?

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder