Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Nesrećna „Aida“

  • Putovanje kroz vreme

Đuzepe Sinopoli (Giuseppe Sinopoli), italijanski dirigent i kompozitor, rođen je 1946. godine u Veneciji, gde je kasnije i studirao, na konzervatorijumu „Benedeto Marčelo“. Kompoziciju je studirao u Darmštadu, a dirigovanje u Beču.

Sa samo 26 godina, postao je profesor savremene i elektronske muzike na Konzervatorijumu u Veneciji. Njegovo najpoznatije delo je opera „Lou Salomé“, koja je premijerno izvedena u Minhenu 1981. godine.

Od 1984. do 1994. godine, Sinopoli je bio glavni direktor Filharmonije u Londonu. Sa njima je snimio veliki broj kompozicija, između ostalog, i muziku Edvarda Elgara, kao i kompletne simfonije Gustava Malera. Najpoznatiji je po svojim interpretacijama opera, naročito onih koje su pisali italijanski kompozitori i Rihard Štraus. Specijalizovao se za muziku kasnog 19-og i ranog 20-og veka.

Sinopoli je umro u 54-oj godini, na današnji dan, 20. aprila 2001. godine. Doživeo je srčani udar, dok je u Berlinu dirigovao operom „Aida“, Đuzepe Verdija.

(slika preuzeta odavde)

20. априла 2008.

Post navigation

Anđeo Rima → ← Dama među velikanima

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Engleski baron

Pošto je bio pacifista, Britn je napustio Englesku 1939. godine, kada je počeo II svetski rat. Otišao je u Ameriku, gde je živeo sve do 1942. godine. U ovom periodu puno je komponovao, a njegovo najuspelije delo je opera "Piter Grajms"...

Nadmetanje

Na poziv ruske kraljice, Paizjelo je otišao u Sankt Peterburg 1776. godine, gde je, pored mnogih drugih uspešnih dela, komponovao i svoje remek-delo, "Seviljskog berberina", koji je uskoro postao poznat i tražen u celoj Evropi...

Kraljev violista

Njegovo možda najinteresantnije delo je kompozicija "Lavirint". Kako bi dočarao čoveka izgubljenog u lavirintu, on neprestano prelazi iz tonaliteta u tonalitet, praveći pri tom i disonance, ...

Ljubimac orkestra

Od 1911. godine nastupa kao dirigent sa baletskom trupom Sergeja Djagiljeva. Sa njima premijerno izvodi tri baleta, a veliki uspeh ovih premijera ukazao je na put kojim će njegova karijera dalje ići...

Dobri tata

Hajdn je komponovao s neverovantom lakoćom, o čemu svedoči i njegov izuzetno bogat opus. Napisao je 150 simfonija, 15 misa, 18 opera, 39 klavirskih sonata, 47 trija, 170 gudačkih trija i 83 gudačka kvarteta...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Jozef на Seviljski berberin
  • Mina Božanić на Harmonija u muzici XX veka
  • Lea на Nesrećna pijanka
  • Milica Petrović на Muzička kultura starih istočnih civilizacija
  • Lea на Ko je najbolji?

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder