Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Ljubomora

  • Malo muzike

Zanimljivo je da je najpoznatiji tango (igra koja je nastala u Argentini) napisao zapravo danski kompozitor Jakob Gade, u Kopenhagenu. Reč je o kompoziciji „Tango ljubomore“ („Tango Jalousie“) ili samo „Ljubomora“ („Jalousie“ ), koji je Gade napisao za jedan nemi film. Kažu da ga je za ovu muziku inspirisao članak u novinama u kome je objavljeno da je muž, u napadu ljubomore, ubio svoju ženu.

Ovo delo premijerno je izvedeno 14. septembra 1925. godine i u neverovano kratkom roku osvojilo je svet. Ubraja se među pet najpopularnijih kompozicija ikada napisanih i smatra se da je u `70-ima bar jednom na svaki minut ova kompozicija bila emitovana na nekoj od radio stanica negde u svetu.

Iako je ovaj tango originalno komponovan kao instrumental, kasnije je u svakoj zemlji urađena i verzija sa tekstom. Korišćen je u više od 100 filmova i TV serija.

Uživajte! 🙂

28. novembra 2008.

Post navigation

Engleski baron → ← Muke jednog dirigenta

17 komentara na “Ljubomora”

  1. Marija kaže:
    24. novembra 2014. u 22:01

    Gordana, i meni je predstavljen upravo tako kako sam napisala u tekstu – kao Jakob Gade. E, sad, da li je to ispravno…nadam se da jeste 😉

    Odgovori
  2. Gordana kaže:
    24. novembra 2014. u 17:08

    Svirala sam ovo na harmonici kao mala, tada mi je nastavnica rekla da se kompozitor zove Gade (zamislite da sam ovo napisala na cirilici), a posto sam u medjuvremenu postala jezicki cistunac, zelim to da potvrdim. Dakle, da li neko zna kako mi u Srbiji zovemo ovog kompozitora? Nasla sam danski izgovor na internetu ali ne bih isla tako daleko 🙂

    Odgovori
    1. Gordana kaže:
      24. novembra 2014. u 17:12

      Ne znam zasto su mi se oba komentara pojavila ovde kad mi je kod prvog javilo gresku, ali evo i treceg! 🙂

      Odgovori
  3. Gordana kaže:
    24. novembra 2014. u 17:07

    Svirala sam ovo na harmonici kao mala, tada mi je nastavnoca rekla da se kompozitor zove Gade (zamislite da sam ovo napisala na cirilici), a posto sam u medjuvremenu postala jezicki cistunac zelim to da potvrdim. Dakle, da li neko zna kako mi u Srbiji zovemo ovog kompozitora? Nasla sam danski izgovor na internetu ali ne bih isla tako daleko 🙂

    Odgovori
  4. Marija kaže:
    21. juna 2010. u 09:58

    EuterpE,
    dodala sam (sa desne strane) linkove nekih sajtova gde možeš naći note besplatno 😉 Ako tu ne uspeš da nađeš ono što ti treba, ostaje ti jedino opcija da platiš.. 🙄

    Odgovori
  5. EuterpE kaže:
    20. juna 2010. u 22:26

    Mnogo mi se dopada…. Odmah sam potrazila note na netu… Izgleda da nema nista besplatno… pih! 🙁 😀

    Odgovori
  6. marija kaže:
    26. decembra 2008. u 11:02

    Hvala vam svima na ovako lepim komentarima! 😀

    Odgovori
  7. natasa kaže:
    26. decembra 2008. u 01:42

    Sjajno, sve pohvale!
    Bravo

    Odgovori
  8. tijanaBL kaže:
    25. decembra 2008. u 18:40

    Wow…kako je ovo mocno!Sva sam se najezila!!!!

    Odgovori
  9. marija kaže:
    6. decembra 2008. u 21:42

    Hvala Deda 🙂
    Ovde si uvek dobrodošao!

    Odgovori
  10. Deda kaže:
    6. decembra 2008. u 20:03

    Predivno.
    Volim da dodjem ovde kod tebe i uzivam, ali uvek ostanem bez pravog komentara.
    Ovo sto ti radis je jedinstveno i bozanstveno.

    Odgovori
  11. marija kaže:
    30. novembra 2008. u 12:14

    @drveni advokat
    u pravu si za 4/4 😉

    @prichalica
    hvala na pohvalama
    baner je poslat 😀

    Odgovori
  12. prichalica kaže:
    30. novembra 2008. u 04:22

    Wow! Sjano! 😀
    Hvala!

    Moram da pohvalim kompletan blog, i da se zahvalim osobi iznad (drveni_advokat) što me je uputila ovamo, uživam u čitanju! Ukoliko imaš neki baner, molila bih te da mi pošalješ na mejl, ukoliko nije problem, htela bih da ga postavim na svoj sajt. 😉

    Veliki pozdrav!

    Odgovori
  13. drveni_advokat kaže:
    30. novembra 2008. u 02:55

    nekako su mi uvek više ležale 3/4 nego 4/4 (ako ne grešim), ali je ovo zaista remek delo. uživala sam, hvala 🙂

    Odgovori
  14. marija kaže:
    29. novembra 2008. u 14:36

    Meni je drago što sam ga uopšte pronašla! Obožavam tango! Ovaj mi je, naravno, bio poznat, ali nisam znala ko ga je napisao… do pre par dana 😉

    Odgovori
  15. Zmajcek kaže:
    29. novembra 2008. u 07:09

    Uuuuuuuuuu,hvala ti za ovo divno podsecanje na ovaj tango a zajedno sa njim su se vratili i koraci. Taki smo ja i gospodja tancovali ovog ranog jutra.

    Odgovori
  16. marinowski kaže:
    29. novembra 2008. u 05:04

    Baš sam davno čuo ovaj tango, hvala za podsećanje!

    Ko bi rek’o da je nastao u Danskoj …

    Odgovori

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Polovecke igre

Jedno od verovatno najpoznatijih dela u klasičnoj literaturi je čuveni balet Aleksandra Borodina - "Polovecke igre". Ovo remek-delo je zapravo deo istorijske opere "Knez Igor" (drugi čin), ali se često izvodi i kao samostalni koncertni komad...

Žena je varljiva

"Žena je varljiva" - ironija ove arije je u tome što je zapravo vojvoda taj koji je "varljiv", tj. zavodi svaku ženu na koju naiđe.

Neptun

Poslednji stav Holstove svite "Planete" nosi naziv "Neptun, mistik". Ovaj stav je jedan od prvih primera orkestarske literature koji se završava u 'fade-out'-u.

Bolero

Poznata balerina Ida Rubinštajn zamolila je Ravela da napravi orkestarsku verziju Albenizove klavirske svite "Iberija" kao muzičku podlogu za jedan njen balet. Ravel je pristao, ali je posle nekog vremena saznao da je svitu već orkestrirao španski dirigent Enrike Arbos i da je zakonom o autorskim pravima zabranjena još jedna orkestracija istog dela...

Sati – Gymnopédie

Krajem 1896. godine Satijeva popularnost počela je da opada, a samim tim i njegova finansijska situacija se pogoršala. Kako bi pomogao prijatelju i privukao ponovo pažnju na njegova dela, Debisi, čija popularnost je tada rasla, je napravio i orkestarsku obradu Satijevih kompozicija...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Marija na Žena je varljiva
  • Jadranka na Žena je varljiva
  • Marija na Želje, čestitke, pozdravi…
  • Marija na Rigoleto
  • Blagoje na Rigoleto

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder