Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Orfej Amsterdama

  • Putovanje kroz vreme

SvelinkHolandski kompozitor, orguljaš i pedagog Jan Piterson Svelink (Jan Pieterszoon Sweelinck) bio je jedan od prvih značajnijih evropskih kompozitora, koji su pisali za instrumente sa dirkama. Rođen je u aprilu ili maju 1562. godine u Deventeru, a ubrzo posle njegovog rođenja, familija se preselila u Amsterdam. Njegov otac bio je orguljaš, tako da se pretpostavlja da je Jan Piterson prve lekcije iz muzike dobio od njega. Na žalost, otac mu je umro 1573. godine.

Svoju 44-rogodišnju karijeru orguljaša Svelink je započeo sa samo 15 godina, kada je dobio posao orguljaša u crkvi „Oude Kerk“ u Amsterdamu. Na ovom položaju bio je do kraja svog života. Kada mu je i majka umrla, 1585. godine, Svelink je preuzeo brigu o svom mlađem bratu i sestri. Oženio se dve godine kasnije i imao je šestoro dece, od kojih ga je petoro nadživelo.

Svelink je bio vrlo cenjeni kompozitor, izvođač i pedagog. Smatra se najvažnijim kompozitorom tzv. „zlatne muzičke ere“ u Holandiji. Komponovao je preko 250 komada za glas (šansone, madrigale, motete i psalme). Bio je prvi kompozitor koji je napisao fugu za orgulje (ovaj muzički oblik je kasnije usavršio J. S. Bah).

Što se tiče njegovog sviranja na orguljama, bio je izuzetan improvizator, tako da je od savremenika dobio nadimak „Orfej Amsterdama“. Vrlo često se dešavalo i da članovi gradskih vlasti  dovode važne posetioce da slušaju Svelinkove improvizacije.

Kao pedagog, bio je vrlo zahtevan. Njegovi učenici bili su među najboljima u Evropi i postavili su standard prema kome su se ravnali svi ostali orguljaši i kompozitori. Svelinka su u Nemačkoj prozvali „proizvođač orguljaša“. Izvršio je (direktno ili preko svojih učenika) veliki uticaj na kompozitore Švedske, Engleske i Nemačke. Indirektno je uticao čak i na muziku Johana Sebastijana Baha.

Jan Svelink umro je na današnji dan – 16. oktobra 1621. godine. Uzrok smrti je nepoznat.

16. октобра 2008.

Post navigation

Seviljski berberin – ukratko → ← Muzička kultura starih istočnih civilizacija

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Đavolji violinista

Njegova evropska slava počinje od 1813. godine, kada je održao jedan od svojih neverovatnih koncerata u čuvenoj La Scali u Milanu. Od tada njegovi nastupi postaju pravi mondenski događaji na kojima se okuplja tadašnja elita...

Mocartova (zaboravljena) sestra

Još u 7-oj godini (1758) otac je počeo da je uči sviranju na klaviru. Dok je Volfgang bio još jako mali, ona je bila njegov idol. Bili su toliko bliski da su izmislili tajni jezik (koji su samo njih dvoje govorili)...

Oficir – muzičar

U svojim delima koristio je motive ruskog folklora i bajki. Pisao je opere, simfonijske poeme, simfonije, horska dela, kamernu muziku, dela za klavir i pesme. Svojom orkestracijom uticao je ne samo na svoje učenike, ...

Filmski kopozitor

Bio je otac Avgusta i Frensisa Ford Kopole i Talije Šir, kao i deda Nikolasa Kejdža, Sofije Kopole i Džejsona Švarcmana. Kad je umro, njegov unuk Robert Švarcman promenio je ime u Karmajn, dedi u čast...

Nesrećna „Aida“

Sa samo 26 godina, postao je profesor savremene i elektronske muzike na Konzervatorijumu u Veneciji. Njegovo najpoznatije delo je opera "Lou Salomé", koja je premijerno izvedena u Minhenu...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Jozef на Seviljski berberin
  • Mina Božanić на Harmonija u muzici XX veka
  • Lea на Nesrećna pijanka
  • Milica Petrović на Muzička kultura starih istočnih civilizacija
  • Lea на Ko je najbolji?

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder