Vitez među muzičarima
U svet muzike uveo ga je otac, koji je bio orguljaš. Čarls je još kao mali pokazivao veliki muzički talenat: sa samo 4 godine pred publikom je izveo sonatinu na klaviru, a oprobao se i na udaraljkama u orkestru, …
U svet muzike uveo ga je otac, koji je bio orguljaš. Čarls je još kao mali pokazivao veliki muzički talenat: sa samo 4 godine pred publikom je izveo sonatinu na klaviru, a oprobao se i na udaraljkama u orkestru, …
Prvo muzičko obrazovanje Ežen je dobio od oca, koji je bio učitelj igranja i kompozitor igračkih komada. Kasnije je išao na časove klavira kod Ernesta Pauera u Londonu, Hansa Rihtera u Beču i Franca Lista u Vajmaru…
Pre njegovog izuma, flauta se pravila od drveta, a otvori na njoj bili su veoma mali (kako bi se mogli lakše pokriti prstima). Bem je pravio flaute od metala, uglavnom od srebra, mada je eksperimentisao i sa zlatom…
Sve je išlo po dogovoru – Tartini je ubrzo postao slavan i bogat. Onda je jednom prilikom nadmeno pružio đavolu violinu i rekao mu da sada on malo svira. Želeo je da vidi da li đavo ume da svira bolje od njega…
Diabeli je 1819. godine odlučio da pokuša da objavi jednu neobičnu zbirku varijacija. Napisao je kratak valcer i poslao ga svim važnijim austro-ugarskim kompozitorima tog vremena, kako bi svako od njih napisao po jednu varijaciju…
Za ruskog kompozitora Igora Stravinskog mnogi kažu da je bio jedan od najuticajnijih kompozitora 20-tog veka. Međunarodnu slavu je stekao sa svoja tri baleta – „Žar ptica“, „Petruška“ i „Posvećenje proleća“…
Rođen je u Austriji, u Salzburgu. Otac mu je bio poreklom Grk, a majka Srpkinja, iz Novog Sada. Školovao se na Konzervatorijumu u Beču, a uporedo s tim, diplomirao je i filozofiju, radio je kao klarinetista, davao časove klavira i putovao…
Od 1911. godine nastupa kao dirigent sa baletskom trupom Sergeja Djagiljeva. Sa njima premijerno izvodi tri baleta, a veliki uspeh ovih premijera ukazao je na put kojim će njegova karijera dalje ići…
Rad na ovoj simfoniji Betoven je počeo još 1791. godine, skoro 10 godina pre premijere, a prvi put je objavljena tek 1801. godine. Prva simfonija nastala je pod Hajdnovim uticajem, ali je bila potpuno nova i originalna za to doba…
Bio je jedan od najuticajnijih pijanista XX veka. Posedovao je neverovatnu tahniku i odličan osećaj za ritam. Kažu da je bio visok 198 cm i da je imao raspon šake oko 30 cm – mogao je da obuhvati 13 intervala na klaviru!
Hajdn je komponovao s neverovantom lakoćom, o čemu svedoči i njegov izuzetno bogat opus. Napisao je 150 simfonija, 15 misa, 18 opera, 39 klavirskih sonata, 47 trija, 170 gudačkih trija i 83 gudačka kvarteta…
Italijanski violinista i kompozitor, Pjetro Lokateli, učio je violinu kod čuvenog Korelija. Bio je pravi virtuoz na violini – kažu da nikada nije odsvirao pogrešnu notu, osim jednom, kada mu je mali prst skliznuo sa žice…