Bah se nije baš naročito slagao sa vlastima u Lajpcigu. Stalno mu je nešto smetalo, tako da im se često žalio preko pisama. Jednom prilikom se čak požalio na to što te godine u gradu duva preterano zdrav vetar, pa zbog toga nema dovoljno sahrana, a samim tim ni honorara za Baha, koji je na sahranama svirao!
Karl Orf (Carl Orff), nemački kompozitor XX veka, bio je poznat po svom delu Karmina Burana (Carmina Burana). Ova scenska kantata predstavlja prvi deo trilogije nazvane Trijumf (Trionfi), u čiji sastav ulaze i Katuli Karmina (Catuli Carmina) i Trijumf Afrodite (Trionfo di Afrodite). Trilogija se zasniva na poeziji iz XIII veka, koja je pronađena u bavarskom manastiru. Orf je ovde vrlo uspešno dočarao srednjevekovni duh, koristeći jednostavne tonalitete i vrlo zarazne ritmove.
Karl Orf umro je na današnji dan, 29. marta 1982. godine.
Modest Musorgski (Modest Petrovič Mussorgsky) bio je ruski kompozitor i član čuvene „Ruske petorke“. Veliki broj njegovih dela bio je inspirisan ruskom istorijom i folklorom. Njegove najpoznatije kompozicije su opera „Boris Godunov“, orkestarska poema „Noć na golom brdu“, kao i klavirska svita „Slike sa izložbe“. Ova svita posvećena je prijatelju Musorgskog, slikaru Viktoru Hartmanu, koji je umro u 39-toj godini. Sastoji se iz deset manjih komada, inspirisanih Hartmanovim slikama, i predstavlja jednu od najboljih kompozicija koje je Musorgski napisao za solo klavir. Moris Ravel je kasnije ovu svitu preradio za orkestar.
Musorgski je umro u 42-goj godini, 28. marta 1881. godine.
Na današnji dan – 27. marta 1927. godine – rođen je ruski čelista i dirigent, Mstislav Rostropovič (Mstislav Leopoldovich Rostropovich), jedan od najboljih čelista svih vremena. Njegovo izvođenje Bahovog Impromptija za vreme rušenja Berlinskog zida, 1989. godine, prenosile su televizijske kuće širom sveta.
Rostropovič je umro u 80-toj godini života, posle duže bolesti.
Sledeći tekst preuzet je iz programa neidentifikovanog klavirskog resitala:
Na večerašnjem koncertu pijanisti će strane okretati Rut Spelke, koja je studirala u klasi Ivana Šmernika, na „Univerzitetu za okretanje strana“ u Filadelfiji. Ona uspešno nastupa kao profesionalni okretač strana već dugi niz godina. Nastupala je sa mnogim poznatim pijanistima širom sveta.
1988. godine, gospođa Spelke dobila je „Vilson Stipendiju za Okretanje Strana“, koja joj je omogućila usavršavanje u Izraelu, gde je studirala okretanje strana sa leva na desno. Dobitnica je „Rimski-Korsakov-Bumbarov-let-Prestissimo“ medalje 1984. godine, za okretanje 47 stranica u roku od neverovatnih 30 sekundi! Takođe je i dobitnica srebrne medalje na takmičenju „Sakupi note“, 1983. godine. Na ovom takmičenju se od takmičara zahteva da za što kraće vreme sakupe i po redu slože note koje su bačene sa koncertnog klavira marke Yamaha. Gospođa Spelke istakla se brzinom, gracioznošću i odmerenošću. Nastavak teksta »
Na ovim stranicama naći ćete zanimljive priče o poznatim i manje poznatim kompozitorima i izvođačima klasične muzike. Neke od ovih priča ste možda već čuli, a neke ćete možda pročitati po prvi put.
Ukoliko ste ipak više raspoloženi za slušanje nego za čitanje, potražite nešto po svom ukusu na stranici "Plejlista". Uživajte!