<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Moj svet muzike &#187; Za radoznale</title>
	<atom:link href="http://www.zanimljivamuzika.com/category/za-radoznale/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://www.zanimljivamuzika.com</link>
	<description>i klasika može biti zanimljiva</description>
	<lastBuildDate>Sun, 29 Jan 2012 13:03:35 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.0.4</generator>
		<item>
		<title>Musipedia</title>
		<link>http://www.zanimljivamuzika.com/2011/05/musipedia/</link>
		<comments>http://www.zanimljivamuzika.com/2011/05/musipedia/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 12 May 2011 09:43:37 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Marija</dc:creator>
				<category><![CDATA[Za radoznale]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.zanimljivamuzika.com/?p=2916</guid>
		<description><![CDATA[Da li vam se ikada desilo da imate u glavi neku melodiju, ali nikako ne možete da se setite kako se zove ni ko je izvodi? Evo rešenja i za to :)]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;">Da li vam se ikada desilo da imate u glavi neku melodiju, ali nikako ne možete da se setite kako se zove ni ko je izvodi? Verujem da jeste <img src='http://www.zanimljivamuzika.com/wp-includes/images/smilies/icon_wink.gif' alt=';)' class='wp-smiley' /> </p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.musipedia.org/" target="_blank" class="liimagelink"><img class="alignleft size-full wp-image-2919" title="musipedia" src="http://www.zanimljivamuzika.com/wp-content/uploads/2011/05/musipedia.jpg" alt="" width="174" height="80" align="left" /></a>U takvim situacijama <strong>YouTube</strong> teško da može da pomogne, ali <a href="http://twitter.com/#!/VMaestral" target="_blank" class="liexternal">Daniel</a> mi je otkrio neverovatan sajt na kome možete naći rešenje za svoj muzički problem <img src='http://www.zanimljivamuzika.com/wp-includes/images/smilies/icon_biggrin.gif' alt=':D' class='wp-smiley' /> </p>
<p style="text-align: justify;">Radi se o sajtu <a href="http://www.musipedia.org/melody_search.html" target="_blank" class="liexternal">Musipedia &#8211; The Open Music Encyclopedia</a>, gde možete pretraživati muziku na razne načine. Melodiju koja vam se vrti u glavi možete <strong>otpevati</strong> ili <strong>odzviždati</strong> &#8211; kažu da je ovo drugo bolje <img src='http://www.zanimljivamuzika.com/wp-includes/images/smilies/icon_wink.gif' alt=';)' class='wp-smiley' />  Ako se ipak odlučite za pevanje, treba da znate da je mnogo bolje pevati bez teksta (npr. na la-la-la ili na-na-na)</p>
<p style="text-align: justify;">Možete <strong>otkucati ritam</strong> ili čak <strong>odsvirati</strong> deo melodije na virtuelnoj klavijaturi (pod uslovom da znate da se snađete na istoj <img src='http://www.zanimljivamuzika.com/wp-includes/images/smilies/icon_wink.gif' alt=';)' class='wp-smiley' />  ). Postoji čak i opcija priključivanja <strong>eksterne klavijature</strong>, ukoliko je imate, a melodiju možete tražiti i &#8211; pazite sad &#8211; na osnovu <strong>konture same melodije</strong>! Sve što treba da znate za ovakvu vrstu pretrage je da li se melodija kreće na više ili na niže <img src='http://www.zanimljivamuzika.com/wp-includes/images/smilies/icon_smile.gif' alt=':)' class='wp-smiley' /> </p>
<p style="text-align: justify;">Potpuno sam oduševljena ovim sajtom i ako imate malo vremena za zabavu, preporučujem vam da (prvo) probate ovu pretragu putem kuckanja ritma (ta mi je najzanimljivija) ili ovu sa zviždanjem ili možda ovu sa pevanjem ili &#8230; izaberite sami <img src='http://www.zanimljivamuzika.com/wp-includes/images/smilies/icon_biggrin.gif' alt=':D' class='wp-smiley' /> </p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.zanimljivamuzika.com/2011/05/musipedia/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>2</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Matematika i muzika</title>
		<link>http://www.zanimljivamuzika.com/2011/04/matematika-muzika/</link>
		<comments>http://www.zanimljivamuzika.com/2011/04/matematika-muzika/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 09 Apr 2011 20:40:04 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Marija</dc:creator>
				<category><![CDATA[Malo muzike]]></category>
		<category><![CDATA[Za radoznale]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.zanimljivamuzika.com/?p=2867</guid>
		<description><![CDATA[Verovatni niste ni znali da je matematička konstanta Pi (3,14159...) zapravo, jedna lepa fuga :)]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Ako do sada niste verovali u to da matematika i muzika imaju puno toga zajedničkog, evo pravog videa za vas <img src='http://www.zanimljivamuzika.com/wp-includes/images/smilies/icon_smile.gif' alt=':)' class='wp-smiley' /> </p>
<p style="text-align: justify;">Američki muzičar <strong>Majkl Džon Blejk</strong> (<em>Michael John Blake</em>) dosetio se kako da matematičku konstantu <a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D0%B8" target="_blank" rel="nofollow" class="liwikipedia">Pi</a> pretvori u muziku. Počeo je od toga da brojevima dodeli tonove <strong>C-dur lestvice</strong>, pa je tako broju 1 dodelio notu C, broju 2 notu D i tako sve do broja 7, koji predstavlja notu H.</p>
<p style="text-align: justify;">Broj 8 je takođe C, ali za oktavu više (<a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%98%D0%BD%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%B2%D0%B0%D0%BB_%28%D0%BC%D1%83%D0%B7%D0%B8%D0%BA%D0%B0%29#.D0.9F.D0.BE.D0.B4.D0.B5.D0.BB.D0.B0_.D0.B8.D0.BD.D1.82.D0.B5.D1.80.D0.B2.D0.B0.D0.BB.D0.B0" target="_blank" rel="nofollow" class="liwikipedia">u intervalima</a> &#8211; oktava od osnovnog tona, tj. broja 1), broj 9 je nota D (za nonu udaljena od osnovnog tona), a nulu predstavlja broj 10, pa je dobila ton E, koji je za decimu udaljen od osnovnog (početnog) tona.</p>
<p style="text-align: justify;">Kada je svaki broj dobio svoju notu, onda je Majkl svakoj noti dodelio i <a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A2%D1%80%D0%BE%D0%B7%D0%B2%D1%83%D0%BA" target="_blank" rel="nofollow" class="liwikipedia">trozvuk (kvintakord)</a> čiji je osnovni ton upravo ta nota: <strong>za broj 1 &#8211; C-dur</strong> kvintakord (C-E-G); <strong>za broj 2 &#8211; d-moll</strong> kvintakord (D-F-A); <strong>broj 3 &#8211; e-moll</strong> kvintakord (E-G-H); <strong>broj 4 &#8211; F-dur</strong> kvintakord (F-A-C); &#8230;</p>
<p style="text-align: justify;">No, da vas ne zamaram više teorijom, evo kako to zvuči u praksi &#8211; jedna lepa <a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A4%D1%83%D0%B3%D0%B0" target="_blank" rel="nofollow" class="liwikipedia">fuga</a> <img src='http://www.zanimljivamuzika.com/wp-includes/images/smilies/icon_wink.gif' alt=';)' class='wp-smiley' /> </p>
<p style="text-align: justify;"><p><a href="http://www.zanimljivamuzika.com/2011/04/matematika-muzika/"><em>Click here to view the embedded video.</em></a></p></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.zanimljivamuzika.com/2011/04/matematika-muzika/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>20</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Muzička žrtva</title>
		<link>http://www.zanimljivamuzika.com/2011/03/muzicka-zrtva/</link>
		<comments>http://www.zanimljivamuzika.com/2011/03/muzicka-zrtva/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 21 Mar 2011 11:44:41 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Marija</dc:creator>
				<category><![CDATA[Malo muzike]]></category>
		<category><![CDATA[Za radoznale]]></category>
		<category><![CDATA[J.S.Bach]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.zanimljivamuzika.com/?p=2840</guid>
		<description><![CDATA[...Izgleda da je Filip II želeo još malo da testira Bahovo umeće, pa mu je postavio još jedan izazov: da na istu temu improvizuje fugu koja bi imala 6 glasova!]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.zanimljivamuzika.com/wp-content/uploads/2011/03/fredrik-II.png" class="liimagelink"><img class="alignleft size-full wp-image-2846" title="Fridrih II" src="http://www.zanimljivamuzika.com/wp-content/uploads/2011/03/fredrik-II.png" alt="" width="109" height="153" align="left" /></a>Davne 1747. godine <a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D1%80%D1%83%D1%81%D0%BA%D0%B0" target="_blank" rel="nofollow" class="liwikipedia">Prusijom</a> je vladao <strong>Fridrih II</strong>, poznatiji i kao <strong>Fridrih Veliki</strong>. Ovaj pruski kralj bio je veliki ljubitelj umetnosti i filozofije. Kažu da je vežbao flautu čak 4 puta dnevno (dok god je imao zube <img src='http://www.zanimljivamuzika.com/wp-includes/images/smilies/icon_wink.gif' alt=';)' class='wp-smiley' />  ).</p>
<p style="text-align: justify;">Na njegovom dvoru radio je Bahov sin <strong>Filip Emanuel</strong>, kao dvorski muzičar. Pošto je Filip Emanuel toliko pričao Fridrihu o svom ocu, kralj je rešio da pozove starog Baha na dvor, kako bi ga upoznao i svirao malo sa njim.</p>
<p style="text-align: justify;">Poziv je poslat u Lajpcig i <strong>7. maja 1747. </strong>godine <strong>Johan Sebastijan Bah</strong> pojavio se na kraljevom dvoru u Potsdamu. Iako je stigao baš u vreme dok je Fridrih II držao solo koncert na flauti, kada su ga najavili, kralj je prekinuo koncert i poželeo dobrodošlicu velikom kompozitoru.</p>
<p style="text-align: justify;">Onda mu je ponosno pokazao svoju zbirku instrumenata s dirkama, među kojima su bili i najnoviji klaviri <strong>Gotfrida Silbermana</strong> (Silberman  je 1732. nadogradio Kristoforijev model klavira, dodavši mu desni pedal, koji pomaže u sviranju legata, tj. u povezivanju tonova).</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.zanimljivamuzika.com/wp-content/uploads/2011/03/Bach.jpg" class="liimagelink"><img class="alignright size-full wp-image-2847" title="Bach" src="http://www.zanimljivamuzika.com/wp-content/uploads/2011/03/Bach.jpg" alt="" width="140" height="173" align="right" /></a><a title="text" name="text"></a>Pošto je u to vreme Bah bio poznat kao jedan od najboljih majstora improvizacije, kralj mu je zadao jednu veoma dugu temu i izazvao ga da na tu temu improvizuje troglasnu fugu (<em><strong>fuga</strong></em> &#8211; polifoni oblik, čija je suština sistematsko imitaciono sprovođenje jedne teme (ređe 2 ili 3 teme) po izvesnom tonalnom planu; pisana je najčešće za 3 ili 4 glasa<strong><a href="#def" class="liinternal">*</a></strong>). Bah je prihvatio izazov i počeo je na licu mesta da improvizuje. Svi su bili zadivljeni, a posebno kralj, koji je tada naredio da se njegovom gostu ukaže poštovanje dostojno samog kneza.</p>
<p style="text-align: justify;">Izgleda da je Filip II želeo još malo da testira Bahovo umeće, pa mu je postavio još jedan izazov: da na istu onu temu improvizuje fugu koja bi imala <strong>6 glasova</strong>! Pošto do tada niko još nikada nije napisao šestoglasnu fugu, svi su mislili da se kralj samo poigrava sa velikim kompozitorom. Međutim, Bah je ponovo prihvatio izazov, ali je zamolio kralja da mu da malo više vremena.<span id="more-2840"></span></p>
<p style="text-align: justify;">Vratio se u Lajpcig, a dva meseca kasnije od te jedne teme nastala je zbirka kompozicija poznatija danas kao <strong>&#8222;Muzička Žrtva&#8220;</strong> (<em>Das Musikalische Opfer</em>).</p>
<p style="text-align: justify;">Bah je delo posvetio pruskom kralju, a posveta je glasila &#8222;<em><strong>R</strong>egis <strong>I</strong>ussu <strong>C</strong>antio <strong>E</strong>t <strong>R</strong>eliqua <strong>C</strong>anonica <strong>A</strong>rte <strong>R</strong>esoluta</em>&#8220; (ovo bi trebalo da znači &#8216;<em>tema koju je zadao kralj, rešena u kanonskom stilu</em>&#8216;). Zanimljivo je da prva slova ovih reči daju reč RICERCAR (<a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Ri%C4%8Derkar" target="_blank" rel="nofollow" class="liwikipedia">Ričerkar</a>), što je bio naziv za tadašnju fugu.</p>
<p style="text-align: justify;">Inače, osim ove neverovatne šestoglasne fuge, koja je poznata i kao &#8216;<strong>Pruska fuga</strong>&#8216;, &#8222;Muzička žrtva&#8220; sadrži još jednu <strong>troglasnu fugu</strong>, <strong>10 <a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9A%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%BD_%28%D0%BC%D1%83%D0%B7%D0%B8%D0%BA%D0%B0%29" target="_blank" rel="nofollow" class="liwikipedia">kanona</a></strong> i <strong>trio sonatu</strong> za violinu, flautu i <a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9A%D0%BE%D0%BD%D1%82%D0%B8%D0%BD%D1%83%D0%BE" target="_blank" rel="nofollow" class="liwikipedia"><em>basso continuo</em></a>.</p>
<p>Kod kanona je zanimljivo da neki od njih sadrže i <strong>zagonetke</strong>. Naime, Bah je napisao samo jedan glas i na latinskom upisao zagonetku. Rešenje te zagonetke predstavlja način na koji bi izvođači trebalo da sviraju ostale glasove. Na primer, negde piše &#8216;u augmentaciji&#8217; (<em>augmentacija</em> &#8211; dvostruko produžavanje notnih vrednosti), što znači da bi tu melodiju trebalo izvoditi tako da su note dvostruko duže od onog što je napisano. Pored ove zagonetke stoji i napomena <em>&#8222;Notulis crescentibus crescat Fortuna Regis&#8220;</em>, što znači <em>&#8216;Neka se kraljeva sreća uvećava kako se note produžuju&#8217;</em>.</p>
<p style="text-align: justify;">Postoji i <strong>modulirajući kanon</strong> (<em>modulacija</em> &#8211; prelazak iz jednog tonaliteta u drugi), koji počinje u jednom tonalitetu, a završava se u tonalitetu koji je za stepen viši od početnog. Ovde stoji napomena <em>&#8222;Ascendenteque Modulationis ascendat Gloria Regis&#8220;</em>, tj. <em>&#8216;kako raste modulacija, tako neka raste i kraljeva slava&#8217;</em>.</p>
<p style="text-align: justify;">Osim sonate, za koju jasno stoji kojim instrumentima je namenjena, za ostala dela ne stoji takva napomena. Fuge i kanoni se uglavnom izvode na <strong>instrumentima s dirkama</strong> (klavir, orgulje) ili u verziji za <strong>kamerni ansambl</strong>. Šestoglasnu fugu <strong>Anton Vebern</strong> je 1935. aranžirao za mali orkestar i to u stilu <em><strong>&#8216;Klangfarbenmelodie&#8217;</strong></em> (tehnika kojom se jedna tema podeli na više instrumenata, kako bi se dobila lepša boja i tekstura same melodije). Evo i slike:</p>
<p style="text-align: justify;">Tema u originalu:</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.zanimljivamuzika.com/wp-content/uploads/2011/03/Bach-tema.png" class="liimagelink"><img class="aligncenter size-full wp-image-2850" title="Bach tema" src="http://www.zanimljivamuzika.com/wp-content/uploads/2011/03/Bach-tema.png" alt="" width="390" height="39" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Vebernova verzija:</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.zanimljivamuzika.com/wp-content/uploads/2011/03/Vebern-tema.png" class="liimagelink"><img class="aligncenter size-full wp-image-2851" title="Vebern tema" src="http://www.zanimljivamuzika.com/wp-content/uploads/2011/03/Vebern-tema.png" alt="" width="406" height="233" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Ako vas je sve ovo zainteresovalo da poslušate kako zvuči ta famozna fuga u 6 glasova, evo nekoliko izvođenja:</p>
<ul>
<li>na klaviru</li>
</ul>
<p><a href="http://www.zanimljivamuzika.com/2011/03/muzicka-zrtva/"><em>Click here to view the embedded video.</em></a></p>
<ul>
<li>na čembalu, uz notni tekst, tako da možete da pratite šta se sve ovde dešava <img src='http://www.zanimljivamuzika.com/wp-includes/images/smilies/icon_wink.gif' alt=';)' class='wp-smiley' /> </li>
</ul>
<p><a href="http://www.zanimljivamuzika.com/2011/03/muzicka-zrtva/"><em>Click here to view the embedded video.</em></a></p>
<ul>
<li>i verzija za kamerni ansambl u stilu <em>&#8216;Klangfarbenmelodie&#8217;</em></li>
</ul>
<p><em><p><a href="http://www.zanimljivamuzika.com/2011/03/muzicka-zrtva/"><em>Click here to view the embedded video.</em></a></p><br />
</em></p>
<p><a title="def" name="def"></a><strong>*</strong>definicija: Dušan Skovran i Vlastimir Peričić &#8211; &#8222;Nauka o muzičkim oblicima&#8220; [<a href="#text" class="liinternal"><em>nazad na tekst</em></a>]</p>
<p>**slike preuzete odavde: <a href="http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A4%D1%80%D0%B8%D0%B4%D1%80%D0%B8%D1%85_II_%D0%92%D0%B5%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B8" target="_blank" rel="nofollow" class="liwikipedia">1</a>, <a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Johann_Sebastian_Bach" target="_blank" rel="nofollow" class="liwikipedia">2</a>, <a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Klangfarbenmelodie" target="_blank" rel="nofollow" class="liwikipedia">3 i 4</a></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.zanimljivamuzika.com/2011/03/muzicka-zrtva/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>2</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Pluton</title>
		<link>http://www.zanimljivamuzika.com/2011/01/pluton/</link>
		<comments>http://www.zanimljivamuzika.com/2011/01/pluton/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 19 Jan 2011 17:17:43 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Marija</dc:creator>
				<category><![CDATA[Malo muzike]]></category>
		<category><![CDATA[Za radoznale]]></category>
		<category><![CDATA[Holst]]></category>
		<category><![CDATA[Matthews]]></category>
		<category><![CDATA[Planete]]></category>
		<category><![CDATA[Pluton]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.zanimljivamuzika.com/?p=2633</guid>
		<description><![CDATA[Gustav Holst završio je svoju svitu "Planete" 1916. godine. U to vreme, za planetu Pluton još se nije znalo - ona je otkrivena tek 1930. godine...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><strong>Gustav Holst</strong> završio je svoju svitu <a href="http://www.zanimljivamuzika.com/2011/01/planete/" target="_blank" class="liinternal">&#8222;Planete&#8220;</a> 1916. godine. U to vreme, za planetu Pluton još se nije znalo &#8211; ona je otkrivena tek 1930. godine. Međutim, iako je Holst tada još uvek bio živ (umro je 1934.), nije želeo da napiše još jedan stav kojim bi predstavio novootkrivenu planetu. Kao što sam već<a href="http://www.zanimljivamuzika.com/2011/01/planete#pluton" target="_blank" class="liinternal"> ranije spomenula</a>, ovo je uradio engleski kompozitor <strong>Kolin Metjuz</strong> (<em>Collin Matthews</em>), 2000-te godine. Stav je nazvao <strong>&#8222;Pluton, obnavljač&#8220;</strong> (<em>Pluto, the Renewer</em>).</p>
<p style="text-align: justify;"><p><a href="http://www.zanimljivamuzika.com/2011/01/pluton/"><em>Click here to view the embedded video.</em></a></p></p>
<p style="text-align: justify;">Sada, kada ste odslušali kako zvuče sve planete u sunčevom sistemu (osim Zemlje), možete li se odlučiti za jednu koja je ostavila najveći utisak? <img src='http://www.zanimljivamuzika.com/wp-includes/images/smilies/icon_smile.gif' alt=':)' class='wp-smiley' /> </p>
<p style="text-align: justify;">Naravno, evo i par rečenica o Plutonu sa astrološke tačke gledišta:<span id="more-2633"></span></p>
<p style="text-align: justify;">U astrologiji, Pluton se smatra najmističnijom od svih planeta. Predstavlja smrt, regeneraciju i ponovno rođenje. Pun je kontradiktornosti, a njegove magične staze mogu da vode od najprefinjenijeg do apsurdnog, od strasti do smrti, u neurozu ili vrhunsko otkrovenje.</p>
<p style="text-align: justify;">Osobe koje su rođene pod uticajem ove planete obično poseduju veliku duhovnu snagu i fizičku energiju. One mogu imati &#8216;magičnu moć&#8217; na mase i &#8216;hipnotišu&#8217; šarmom i &#8216;ubilačkim&#8217; pogledom. <img src='http://www.zanimljivamuzika.com/wp-includes/images/smilies/icon_wink.gif' alt=';)' class='wp-smiley' /> </p>
<p style="text-align: justify;">Prema zapadnoj astrologiji, planeta Pluton ima najviše uticaja na osobe rođene u znaku <strong>Škorpije</strong>.</p>
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.zanimljivamuzika.com/2011/01/pluton/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Neptun</title>
		<link>http://www.zanimljivamuzika.com/2011/01/neptun/</link>
		<comments>http://www.zanimljivamuzika.com/2011/01/neptun/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 18 Jan 2011 17:10:34 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Marija</dc:creator>
				<category><![CDATA[Malo muzike]]></category>
		<category><![CDATA[Za radoznale]]></category>
		<category><![CDATA[Holst]]></category>
		<category><![CDATA[Neptun]]></category>
		<category><![CDATA[Planete]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.zanimljivamuzika.com/?p=2624</guid>
		<description><![CDATA[Poslednji stav Holstove svite "Planete" nosi naziv "Neptun, mistik". Ovaj stav je jedan od prvih primera orkestarske literature koji se završava u 'fade-out'-u.]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;">Poslednji stav Holstove svite <a href="http://www.zanimljivamuzika.com/2011/01/planete/" target="_blank" class="liinternal">&#8222;Planete&#8220;</a> nosi naziv <strong>&#8222;Neptun, mistik&#8220;</strong> (<em>Neptune, the Mystic</em>). Ovaj stav je jedan od prvih primera orkestarske literature koji se završava u <em>&#8216;fade-out&#8217;</em>-u (sličan efekat postigao je i Hajdn sa svojom <a href="http://www.zanimljivamuzika.com/2009/03/oprostajna-simfonija/" target="_blank" class="liinternal">&#8222;Oproštajnom simfonijom&#8220;</a>, ali na drugi način). Holst je zamislio da ženski hor, koji nastupa u ovom stavu, bude smešten u prostoriji koja je od glavne dvorane odvojena vratima. Ta vrata bi trebalo da budu otvorena sve do poslednjeg takta kompozicije, kada ih treba polako zatvoriti. U poslednjem taktu, melodiju izvodi samo hor, koji bi trebalo istu da ponavlja svaki put sve tiše, sve dok se zvuk potpuno ne izgubi.</p>
<p style="text-align: justify;"><p><a href="http://www.zanimljivamuzika.com/2011/01/neptun/"><em>Click here to view the embedded video.</em></a></p></p>
<p style="text-align: justify;">U astrologiji, Neptun se smatra misterioznom planetom koja simbolizuje more, njegove tajanstvene dubine i nedokucive tajne koje one kriju. On vlada ljudskom intuicijom, psihičkim sposobnostima koje posedujemo, našom imaginacijom, uobraziljom i maštom. Idealističan je, spiritualan, mističan, maglovit, konfuzan. Zbunjuje i obmanjuje.</p>
<p style="text-align: justify;">Osobe koje su rođene pod uticajem ove planete, obično su izuzetno osetljive, otvorene svim uticajima i često na raspolaganju svemu i svakome.</p>
<p style="text-align: justify;">Prema zapadnoj astrologiji, Neptun ima najviše uticaja na osobe rođene u znaku <strong>Ribe</strong>.</p>
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.zanimljivamuzika.com/2011/01/neptun/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>1</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Uran</title>
		<link>http://www.zanimljivamuzika.com/2011/01/uran/</link>
		<comments>http://www.zanimljivamuzika.com/2011/01/uran/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 17 Jan 2011 17:10:40 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Marija</dc:creator>
				<category><![CDATA[Malo muzike]]></category>
		<category><![CDATA[Za radoznale]]></category>
		<category><![CDATA[Holst]]></category>
		<category><![CDATA[Planete]]></category>
		<category><![CDATA[Uran]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.zanimljivamuzika.com/?p=2619</guid>
		<description><![CDATA["Uran, čarobnjak" naziv je šestog stava Holstove svite "Planete". U astrologiji, Uran predstavlja sve što je je moderno, novo i revolucionarno...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><strong>&#8222;Uran, čarobnjak&#8220;</strong> (<em>Uranus, the Magician</em>) naziv je šestog stava svite<a href="http://www.zanimljivamuzika.com/2011/01/planete/" target="_blank" class="liinternal"> &#8222;Planete&#8220;</a> Gustava Holsta.</p>
<p style="text-align: justify;"><p><a href="http://www.zanimljivamuzika.com/2011/01/uran/"><em>Click here to view the embedded video.</em></a></p></p>
<p style="text-align: justify;">U astrologiji, Uran se smatra stvaraocem Univerzuma i predstavlja sve što je  je moderno, novo i revolucionarno. On je simbol za bunt, iznenadne promene, reforme, propast starog i rađanje novog.</p>
<p style="text-align: justify;">Osobe koje su pod uticajem ove planete obično karakteriše ekscentričnost, dar za pronalaženje novih ideja, sjajne mentalne sposobnosti, pronalazački i reformistički duh, genijalnost, humanost, vidovitost ispred svog vremena. Njihova ljubav je nesebična i univerzalna, prvenstveno ljubav za slobodu, ideje i otkrića.</p>
<p style="text-align: justify;">U lošem aspektu, Uran donosi buntovništvo bez razloga, anarhiste, destruktivnost, nezgodan i težak karakter i druge loše osobine.</p>
<p style="text-align: justify;">Prema zapadnoj astrologiji, Uran ima najviše uticaja na osobe rođene u znaku <strong>Vodolije</strong>.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.zanimljivamuzika.com/2011/01/uran/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>2</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Saturn</title>
		<link>http://www.zanimljivamuzika.com/2011/01/saturn/</link>
		<comments>http://www.zanimljivamuzika.com/2011/01/saturn/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 16 Jan 2011 17:10:18 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Marija</dc:creator>
				<category><![CDATA[Malo muzike]]></category>
		<category><![CDATA[Za radoznale]]></category>
		<category><![CDATA[Holst]]></category>
		<category><![CDATA[Planete]]></category>
		<category><![CDATA[Saturn]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.zanimljivamuzika.com/?p=2614</guid>
		<description><![CDATA["Saturn, planeta starosti" naziv je petog stava Holstove svite "Planete". U astrologiji, Saturn je simbol starosti, pravde, vrednosti i iskusenja...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><strong>&#8222;Saturn, planeta starosti&#8220;</strong> (<em>Saturn, the Bringer of Old Age</em>) naziv je petog stava <a href="http://www.zanimljivamuzika.com/2011/01/planete/" target="_blank" class="liinternal">Holstove svite &#8222;Planete&#8220;</a>.</p>
<p style="text-align: justify;"><p><a href="http://www.zanimljivamuzika.com/2011/01/saturn/"><em>Click here to view the embedded video.</em></a></p></p>
<p style="text-align: justify;">U astrologiji, Saturn je simbol starosti, pravde, vrednosti i iskusenja. O njemu vlada mišljenje da je zloćudna planeta, koja ima loš uticaj i ništa dobro ne donosi. Međutin, to nije istina, jer Saturn ima koliko loših, tako i dobrih osobina, u zavisnosti od toga da li je harmoničan ili ne u ličnom horoskopu.</p>
<p style="text-align: justify;">Osobe koje su pod uticajem ove planete obično vole samoću, ozbiljne su, sa jakim osećanjem odgovornosti, moralnosti i pravednosti. Kada je harmoničan, Saturn daje ozbiljnost, oštroumnost, samostalnost, smisao za organizaciju, dug život, jaku volju, marljivost, istrajnost, poštovanje i mnoge druge veoma pozitivne elemente.</p>
<p style="text-align: justify;">U protivnom (ako je neharmoničan), ukazuje na negativne osobine, kao što su egoizam, pesimizam, depresije, zlonamernost, netolerantnost i hladnoća.</p>
<p style="text-align: justify;">U zapadnoj astrologiji, planeta Saturn ima najviše uticaja na osobe rođene u znaku <strong>Jarca</strong>.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.zanimljivamuzika.com/2011/01/saturn/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>

